Priprema li SAD napad na Kubu?

Unatoč tome što je već duboko uključen u nepopularan, skup i smrtonosan rat s Iranom, čini se da administracija Donalda Trumpa pojačava pripreme za moguću vojnu akciju protiv Kube nakon nekoliko tjedana relativnog smirivanja odnosa između dviju zemalja, piše Responsible Statecraft.

U utorak je medij Zeteo izvijestio da su „dužnosnici u Pentagonu i drugdje u američkoj vladi tiho dobili novu direktivu izravno iz Bijele kuće kojom se traži pojačavanje priprema za moguće vojne operacije protiv Kube”.

Pozivajući se na više izvora, Zeteo navodi da je Trump sve frustriraniji zbog otvorenog prkosa kubanskog predsjednika Miguela Díaza-Canela američkim prijetnjama, osobito u kontekstu gotovo potpunog američkog naftnog embarga. To ga je navodno navelo da razmatra i mogućnost otmice pojedinih članova kubanskog vodstva, po uzoru na operaciju kojom je u siječnju otet venezuelanski predsjednik Nicolás Maduro.

To bi, prema izvješću, mogao biti krajnji cilj šire istrage američkog Ministarstva pravosuđa protiv kubanskih dužnosnika zbog navodnih kaznenih djela, s ciljem brzog podizanja optužnica.

Ove informacije dolaze nakon što je Trump u ponedjeljak rekao novinarima u Bijeloj kući da „bismo mogli svratiti do Kube nakon što završimo s ovim”, misleći na rat s Iranom, unatoč ranijim negiranjima Pentagona da se priprema invazija.

Ubrzo nakon objave izvješća, senator Tim Kaine najavio je da će pokrenuti glasanje o rezoluciji o ratnim ovlastima kako bi se spriječila vojna akcija protiv Kube bez odobrenja Kongresa.

Kaine, koji smatra da „promjena režima na Kubi ne bi trebala biti prioritet SAD-a”, ranije je s još 51 članom Kongresa osudio američku blokadu goriva Kubi, tvrdeći da ona pogoršava humanitarnu situaciju i prebacuje odgovornost za patnje na SAD.

Kubanski predsjednik Díaz-Canel istodobno je izjavio da preferira dijalog, ali i da će se Kuba braniti u slučaju napada: „Ako budemo morali umrijeti, umrijet ćemo”, rekao je za NBC.

U međuvremenu se gomilaju razlozi za moguću eskalaciju, uključujući američke optužbe da je Kuba sudjelovala u slanju tisuća boraca u Rusiju za rat u Ukrajini — što Havana odlučno negira.

Kako diplomatski odnosi stagniraju, prijetnje vojnom akcijom protiv Kube mogle bi poslužiti i kao odvraćanje pažnje od problema s kojima se administracija suočava na Bliskom istoku, uključujući gubitke, rast cijena goriva i usporavanje gospodarstva.

Iako Trump navodno još nije donio konačnu odluku o vojnoj akciji, neki članovi Kongresa upozoravaju da bi takav potez bez njihova odobrenja bio nezakonit.